Jump to content

Uruzi rwa Dja

Kuva Wikipedia

Uruzi rwa Dja ni rumwe mu migezi ikomeye yo muri Afurika yo hagati, ruherereye cyane mu gihugu ca Cameroun, rukaba ruri mu kibanza kinini c’amashyamba y’imvura (forêt équatoriale) agize igice c’uruzi rwa Congo. Ruzwi cane kubera uruzi rwawo rugenda ruciyemwo amayira menshi mu mashyamba atoshye, ndetse n’ukuba rufise akamaro kanini mu bidukikije no mu binyabuzima.

Uruzi rwa Dja rufatwa nk’uruzi rufasha mu gutuma amashyamba ya Congo Basin abaho neza kuko rutanga amazi, rutunganya ibidukikije kandi rugafasha ibinyabuzima bitandukanye kubaho.


Uruzi rwa Dja ruturuka mu micungararo y’amajyepfo ashingiye ku gihugu ca Cameroun, hanyuma rukanyura mu karere kazwi nka Dja Faunal Reserve, ahantu harinzwe na UNESCO kubera ubutunzi bw’ibinyabuzima buhambaye.

Rugenda rwerekeza mu burasirazuba no mu majepfo, hanyuma amaherezo rujya kwinjira mu ruzi runini rwa Sangha, narwo rukaba igice c’uruzi rwa Congo.


Uburebure n’ukuntu rumeze

[hinyanyura inyandiko | hinyanyura inkomoko]
  • Uburebure bwose: hafi 1,000 km (bivugwa mu bipimo bitandukanye)
  • Uruzi rugenda ruciye mu mashyamba y’inzitane
  • Rufise amayira menshi mato aruvamwo
  • Amazi yarwo aratemba buhoro mu bice bimwe kubera ubutaka burimo ibishanga

Ibidukikije n’ibinyabuzima

[hinyanyura inyandiko | hinyanyura inkomoko]

Uruzi rwa Dja rufise akamaro kanini mu kubungabunga ibinyabuzima:

  • Amoko menshi y’inyamaswa: inguge (chimpanzees), gorillas, n’andi moko y’inyamaswa z’ishyamba
  • Inyoni nyinshi zo mu mashyamba y’imvura
  • Amafi atandukanye abaho mu mazi yaryo
  • Amashyamba azengurutse uruzi arinzwe cyane (Dja Faunal Reserve – UNESCO World Heritage Site)

Uruzi rwa Dja rufasha mu:

  • Gutanga amazi ku binyabuzima n’abantu baba hafi yarwo
  • Kubungabunga ikirere (climate regulation)
  • Gufasha mu kubaho kw’amashyamba y’inzitane
  • Kuba isoko y’ubushakashatsi ku binyabuzima

Nubwo ruri mu karere karinzwe, uruzi rwa Dja rufite ibibazo:

  • Gutemwa kw’amashyamba (deforestation)
  • Uburobyi budakurikije amategeko
  • Impinduka z’ibihe (climate change)
  • Kwaguka kw’imyubakire y’abantu

Uruzi rwa Dja ni igice gikomeye cyane c’urusobe rw’ibidukikije rwa Congo Basin. Kubungabunga uru ruzi ni ingenzi kugira ngo ibinyabuzima n’amashyamba bikomeze kubaho no mu bihe biri imbere.


  • UNESCO World Heritage Centre – Dja Faunal Reserve
  • Encyclopaedia Britannica – Rivers of Central Africa
  • FAO reports on Congo Basin ecosystems
  • Cameroon Ministry of Environment publications